45. godišnja povijest zagrebačkog kluba laringektomiranih

Jedan od ciljeva Zagrebačke lige protiv raka je i skrb o liječenim i operiranim bolesnicima. Na poticaj akademika Ive Padovana je grupa entuzijasta na čelu s Vladimirom Sokolajem osnovala klub, još davne 1974. godine.

Najprije se zvao „Klub za govornu rehabilitaciju“, a ubrzo je promijenio ime u sadašnje „Zagrebački klub laringektomiranih osoba“.

Vladimir Sokolaj se povezao sa udrugama susjednih zemalja u Austriji, Njemačkoj i Italiji, kao i s Europskom konfederacijom laringektomiranih (C.E.L.). Međunarodne veze su brižno njegovane, tako da je Sokolaj sudjelovao na više međunarodnih kongresa, čak i u Južnoj Americi. Te prijateljske veze su mnogo značile kada se Hrvatska osamostaljivala, jer se Klubu donacijama osigurala obskrba i brojna pomagala iz CEL-a i prijateljskih zemalja.
Prije dvije godine Klub je sklopio i sporazum o uzajamnog suradnji s Udrugom laringektomiranih Donje Saske.

Nakon Domovinskog rata Zagrebački je klub prema vani predstavljao sve Laringektomirane iz Hrvatske i bio je pridruženi član CEL-a. Od 2001. godine provodi se akcija osnivanja klubova i po drugim gradovima, a čemu je mnogo doprinijelo druženje laringektomiranih prigodom proslave Sv. Blaža, zaštitnika bolesti grla u Thalassotherapiji u Crikvenici.
Nakon Sokolaja od 1997. do 2001. god. predsjednik kluba je bio Željko Grünfeld.
Od 2001. god. predsjednik kluba je Miloš Manestar, koji je od 2007. god i predsjednik Hrvatske zajednice laringektomiranih. Od 2006. god. je i podpredsjednik Europske konfederacije. Od ožujka 2010. god. predsjednik kluba je Želimir Füzy, a M. Manestar je proglašen počasnim predsjednikom.

Osnivanje tolikih klubova stvorilo je potrebu osnivanja „Hrvatske zajednice laringektomiranih“, koja je kao samostalna udruga osnovana 4. veljače 2007. god. u Crikvenici. Prije toga je uspješno organiziran VII. Europski kongres C.E.L.-a u Crikvenici (u rujnu 2006. godine). Značajnu stručnu i tehničku pomoć u organiziranju tog kongresa pružilo nam je Društvo za unapređenje hrvatske otorinolaringologije. Na Kongresu je sudjelovalo 15 naših članova, koji su se uspješno predstavili pjevačkim nastupima i plivanjem, te pokazali da nimalo ne zaostaju za ostalima. Predavanja je održalo 5 naših stručnih suradnika, a sve se uredno odvijalo pod pokroviteljstvom ministra zdravstva RH i gradonačelnika Crikvenice.

U Hrvatskoj živi preko 1000 laringektomiranih osoba, gotovo polovina je organizirana u Klubove. HZL se uz potporu stručnih suradnika bori za ostvarenje većih prava i u tome uspjevamo.

U Zagrebu je u Klubu okupljeno oko 130 članova, od kojih je aktivno 80. Prosječna dob članova iznosi oko 60 godina, najmlađem je 32, a najstarijem 86 godina. Većina je 5 do 10 godina iza operacije, a nekoliko članova je operirano prije više od 25 godina.

Članovi se okupljaju i druže na sastancima, koji se odvijaju dva puta mjesečno. Tamo dobivaju informacije o pravima i dostupnosti pomagalima, te slušaju predavanja iz zdravstvene problematike. Redovito na sastancima pod vodstvom stručnih fizioterapeuta vježbaju mišićje i zglobove vrata i ramena, te provode vježbe disanja. Također dogovaraju aktivnosti, kao i posjete novooperiranim bolesnicima na klinikama. Dobro rehabilitirani timovi tom prigodom svojim primjerom potiču operirane na rehabilitaciju, daju im savjete kako živjeti s traheostomom i reintegrirati se u obitelj i drušvo.

Klub surađuje s liječničkim i sestrinskim udrugama, Medicinskim i Rehabilitacijskim fakultetom, ORL klinikama, Poliklinikom „SUVAG“, te Poliklinikom za bolesti dišnog sustava. Osobita je suradnja sa Zdravstvenim veleučilištem, gdje su neki naši članovi redoviti gosti – predavači u predmetu onkološke rehabilitacije. Klub je zahvaljujući potpori Gradskog ureda za zdravstvo izdao priručnik „ Kako pomoći laringektomiranima“, te „Fizioterapija kod osoba liječenih i operiranih na grlu“.

Od 2006. godine održavaju se seminari, škola plivanja, te psihoonkološke potpore u Thalassotheraopiji u Crikvenici, čiji su zdravstveni radnici uvijek ljubazni domaćini i pružaju nam svu potrebnu stručnu pomoć. Njihov bazen je poprište tradicionalnih internacionalnih takmičenja u plivanju, koje se od 1995. god. upriličuju na Sv. Blaža. Hrvatska i Zagreb od 2004. godine imaju i svoju plivačku reprezentaciju, koja nas uspješno predstavlja. Sa time Klub nastavlja i dalje. Jedna od najnovijih korisnih aktivnosti je pilot projekt Informatičkog opismenjavanja.

Kroz sve te aktivnosti se dobar broj članova uspješno reintegrira i značajno im se podiže kvalitet života. Uvijek nalazimo nove aktivnosti i potičemo interese naših članova na što veće sudjelovanje u svim akcijama, što će nam i nadalje ostati prioritet. Sve ovo je dokaz da se s rakom i nakon raka može kvalitetno živjeti.