Što je to rak grla?
Rak grla (karcinom larinksa) je zloćudni tumor koji nastaje kad se u tkivu grla pojave i počnu razvijati maligne (zloćudne) tumorske stanice koje isto to tkivo počnu razarati.
Naziv grlo je širi pojam za donji dio dišno-probavnog puta koji čine ždrijelo i grkljan. U grkljanu se nalaze glasiljke koje pod utjecajem zračne struje iz pluća vibriraju što dovodi do stvaranja glasa. Tako stvoreni glas u ždrijelu, ustima i nosu se oblikuje (artikulacija i rezonacija) što dovodi do stvaranja čovjeku svojstvenog, konačnog i prepoznatljivog govora.
Koji su uzroci pojave karcinoma grla?
Dosadašnjim istraživanjima je nedvojbeno dokazano da je znatno raste rizik od nastanka karcinoma grla zbog:
- pušenja duhana i konzumiranja alkoholnih pića (osobito je opasno udruženo djelovanje ova dva faktora rizika)
- nepravilna ishrana (hrana siromašna bjelančevinama, vitaminima i mineralima)
- smanjena otpornosti organizma i oslabljen imuni sustava izloženosti štetnim kemikalijama i tvarima (boje, lakovi, prašina, dim)
- gastroezofagealnog refluksa
Koliko se često javlja karcinom grla i kod koga?
Od karcinoma grla skoro dvostruko češće oboljevaju muškarci. Godišnje u Hrvatskoj od karcinoma grla oboli oko 550 do 600 osoba. Najčešće su to pacijenti srednje i starije dobi (između 50 i 70 godina). Zadnjih godina primjetan je rast pojavnosti karcinoma grla kod žena i kod mlađih osoba.
Koji su najčešći znakovi nastanka raka grla?
Najčešći simptomi (znakovi) bolesti su:
- promuklost i/ili promjene jačine i boje glasa (kod karcinoma glasiljki vrlo rani znak bolesti)
otežano i/ili bolno gutanje, osjećaj stranog tijela u grlu - oteklina (čvor) na vratu
- otežano disanje
- neugodan (srmdljiv) zadah iz usta
- gubitak na tjelesnoj masi u kratkom vremenskom razdoblju
Kako se postavlja dijagnoza karcinoma grla?
Ako se pojave bilo koji od navedenih znakova bolesti, potrebno se javiti liječniku. Liječnik može pregledom grla (laringoskopija) i uz pomoć endoskopskih instrumenata postaviti sumnju na karcinom grla te uzimanjem uzorka promjenjenog tkiva (biopsija) i patohistološkom analizom postaviti konačnu dijagnozu.
Za detaljnu procjenu proširenosti bolesti danas nam služe i suvremena dijagnostička pomagala kao što su pregled ultrazvučnim uređajima sa ili bez citološke punkcije, kompjuterizirana tomografija (CT, MSCT), magnetna rezonancija (MR), pozirton-emisijska tomografija (PET-CT) i dr.
Kako se liječi rak grla?
Liječenje karcinoma grla može biti kirurško (laringektomija), zračenjem (radioterapija) i citostaticima (kemoterapija). Koji će način liječenja biti odabran za određenog bolesnika ovisi o brojnim čimbenicima. To su najčešće veličina i lokalizacija tumora, opće stanje bolesnika (pridružene bolesti pluća, srca, jetre, bubrega…), postojanje metastaza na vratu ili udaljenih metastaza.
Zadaća svakog od navedenih načina liječenja je izliječiti bolest i pri tom očuvati i osigurati, u najvećoj mogućoj mjeri, funkcije grla.
Kirurško liječenje
Kirurško liječenje uvijek se mora prilagoditi stadiju bolesti i općem stanju bolesnika. Danas postoje u mnogobrojne metode kirurškog liječenja, a zajednički cilj im je potpuno odstranjenje tumora uz što je moguće veću poštedu zdravog tkiva i funkcija grla (disanje, gutanje i govor).
Parcijalne operacije
Kod početnih, ranih tumora moguće je poštednim (parcijalnim) operativnim zahvatima odstraniti tumor i dio grkljana u kojem se nalazi tumor. Pri tome je očuvan prirodan način disanja, gutanja i govora. U tu skupinu operacija spadaju:
- endoskopske laserske operacije – za ovakve operacije najčešće nije potrebna traheostoma (umjetni otvor na dušniku)
- vertikalne i horizontalne parcijalne operacije – kod većine ovih operacija potrebna privremena traheostoma
- tročetvrtinske (tree quarter) laringektomije – potrebna privremena traheostoma
Totalne laringektomije
Totalne laringektomije su operacije kojima se kirurški uklanja cijeli grkljan s tumorom i dijelom okolnog tkiva. Pri tome je neophodno odvajanje dušnika od ždrijela i jednjak pa operirani pacijenti dišu kroz otvor na prednjoj strani vrata. Ovakav otvor se zove traheostoma i ona je kod pacijenata kod kojih je učinjena totalna laringektomija, definitivna i ostaje cijeli život. Gutanje se odvija prirodnim putem, a kako su obje glasnice odstranjene onemogućen je govor prirodnim načinom.
Postoperativna radioterapija
Često je nakon kirurškog liječenja zbog uznapredovale tumorske bolesti i postojanja metastaza, potrebno provesti i radioterapiju ili/i kemoterapiju.
Rehabilitacija glasa i govora nakon totalne laringektomije
Kod ljudi kod kojih je operativno odstranjen grkljan ne postoji mogućnost stvaranja prirodnog glasa i govora. Međutim, danas je moguće omogućiti govor i nakon totalne laringektomije i to na više načina. Niti jedna od metoda koje se danas koriste nije univerzalna i pogodna za sve pacijente. Ovisno o općem stanju pacijenta, motiviranosti za određeni metodu, mogućnostima zdravstvenih ustanova i educiranosti i sklonostima liječnika i rehabilitatora – logopeda vrši se izbog najpogodnije metode. Osnovne metode su:
Govorne proteze
U zadnje vrijeme najčešćih metoda rehabilitacije govora. Radi se o kirurškom postupku kojim se preko ugrađene govorne protezice (govorni ventil) provede zrčna struje iz pluća i dušnika u jednjak i ždrijelo gdje se formira glas. Protezica se može ugraditi odmah, u tijeku laringektomije (primarna gradnja) ili se može ugraditi u bilo koje vrijeme nakon laringektomije (sekundarna ugradnja).
Glasovna rehabilatacija pomoću govornih proteza je vrlo brza, a kvaliteta glasa i govora je bolja nego nakon rehabilitacije ezofagealnim govorom ili elektrolarinksom. Zamjena govornih protezica se vrši vrlo jednostavno, dva do tri puta godišnje.
Ezofagealni govor
Zahtijeva više vremena za učenje govora, a rehabilitacija se provodi pod nadzorom logopeda.
Elektrolarinks
Rehabilitacije uz pomoć elektroničkog pomagala koje proizvodi vibracije koje se prenose na stijenke ždrijela gdje se uobličuju (artikuliraju) u govor.
Prof.dr.sc.
Mirko Ivkić
Hrvatska zajednica laringektomiranih
